![]() |
| Ustrojstvo | Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranje (19) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tekući znanstveni i stručni projekti2003 - 2010 Klonska selekcija vinove loze, cv. Škrlet bijeli 2002 - 2010 Revitalizacija uzgoja sorte Crljenak kaštelanski na području Splitsko-dalmatinske županije Usluge i proizvodi Unapređenje proizvodnje duhana Unapređenje proizvodnje ozime i proljetne pšenice Sorte soje: Hrvatica, Ružica, Buga, Dubravka Biometrijska analiza (konzalting, planiranje, dizajn i analiza podataka eksperimenta, interpretacija rezultata) Pokušališta i laboratorijiMaksimir Zavod koristi 7 ha pokusnog polja Fakulteta u Maksimiru za genetsko-oplemenjivački znanstveni rad na pšenici, kukuruzu, soji i crvenoj djetelini. Biotehnološki laboratorij Laboratorij je opremljen za kulturu tkiva, analizu molekularnih markera i transfer gena. Laboratorij za biometriku Planiranje, dizajn, statistička analiza podataka pokusa i interpretacija rezultata za potrebe znanstvenih istraživanja Povijest zavodaZavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranje osnovan je 13. studenoga 1920. s ciljem (1) podučavanja i provođenja znanstvenih istraživanja od teoretske i praktične važnosti za oplemenjivanje bilja i genetiku, kao i praktičnih radova dodiplomskih studeneta za njihove diplomske radove; (2) oplemenjivanja ekonomski važnih biljnih vrsta i prijenosa znanja iz oplemenjivanja bilja i novih kultivara u poljoprivrednu proizvodnju širih razmjera; (3) savjetovanja u području oplemenjivanja bilja i genetike. Fran Jesenko bio je prvi predstojnik Zavoda od 1920-1922. Alois Tavčar (1895-1979) koji je naslijedio Jesenka, bio je predstojnik Zavoda više od 50 godina i njegov doprinos razvoju biljne genetike i oplemenjivanja u Hrvatskoj je velik. Prije Drugog svjetskog rata Tavčar i suradnici proučavali su nasljeđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava, prirodne i inducirane mutacije, efekte heterozisa i genetsku varijabilnost germplasme različitih biljnih vrsta. U to vrijeme u Zavodu je rađeno oplemenjivanje kukuruza, pšenice, soje, ječma, raži, lucerne i heljde, i kao rezultat tog rada priznato je i dato u proizvodnju nekoliko kultivara. Tijekom druge polovice 20. stoljeća, Zavod je proširio svoja istraživanja na nekoliko grana. Oplemenjivanje bilja, Genetika i Biometrika počinju se razvijati odvojeno s više znanstvenika specijaliziranih za svaki predmet. Od 1964. u Zavodu postoji poslijediplomski studij za postizanje akademskog stupnja magistra znanosti iz "Genetike i oplemenjivanja bilja". Tijekom posljednjih 20-30 godina provedeni su brojni projekti i oplemenjivački programi koji su rezultirali publikacijama i velikim brojem novih kultivara ratarskih kultura. Zavod je zaslužio cijenjenu poziciju u Hrvatskoj u području genetike i oplemenjivanja bilja i postao slavna institucija u kojoj su se obrazovali mnogi poznati genetičari i oplemenjivači bilja. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Copyright C University of Zagreb, Faculty of Agriculture (2004) All rights reserved |
|||