Obrana doktorskog rada :: Milorad Vojvodić, univ. spec. oecoing.

Učinci zabrane neonikotinoida  na pojavu štetnika u ratarskoj  proizvodnji s posebnim osvrtom na stanje pčelinjih zajednica (Effects of the ban of neonicotinoids in the field crop production on pests occurrence, with special emphasis on the condition of bee colonies)

16.5.2024. : 12:00 sati: Velika vijećnica Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta

Mentori doktorskog rada:

• prof. dr. sc. Renata Bažok, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Dragan Bubalo, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Povjerenstvo za obranu doktorskog rada:

• izv. prof. dr. sc. Darija Lemić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• prof. dr. sc. Đurđica Žutinić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
• dr. sc. Marica Dražić, viša znanstvena suradnica, Ministarstvo poljoprivrede

Sažetak doktorskog rada
Zbog sumnje na negativan utjecaj na pčele Europska je unija 2013. privremeno, a potom 2018. godine trajno zabranila uporabu tri djelatne tvari iz skupine neonikotinoida:  imidakloprid, tiametoksam i klotianidin. Zabrana se odnosila na sve načine korištenja, osim u trajnim staklenicima i za biljke koje cijelu vegetaciju provode u zatvorenom prostoru. Nedostatak alternativnih, ekotoksikološki povoljnijih insekticida učinkovitih u tretiranju sjemena ratarskih kultura, doveo je do povećane folijarne primjene insekticida iz starijih skupina, pa se stoga opasnost za pčele nije smanjila. Upravo se zato istraživanja provedena u sklopu ove disertacije temelje na dvije hipoteze. Prva je hipoteza da zabrana neonikotinoida u Hrvatskoj, u područjima u kojima prevladava ratarska proizvodnja, neće rezultirati pozitivnim učincima na pčelinje zajednice jer su gubitci pčelinjih zajednica u tim područjima u granicama uobičajenih i prihvatljivih sa stajališta pčelarske proizvodnje (do 10 % godišnje). Druga je hipoteza da su alternativni insekticidi spinosad, klorantraniliprol i azadiraktin, primijenjeni tretiranjem sjemena kukuruza i šećerne repe, zbog dobrog učinka na štetnike prihvatljivi kao zamjena za neonikotinoide. Anketnim istraživanjem u Tovarniku, među ratarima i pčelarima od 2014. do 2016. godine, između ostalih prikupljeni su i podatci o korištenim insekticidima prije i nakon zabrane neonikotinoida, te o zimskim gubitcima pčelinjih zajednica i gubitcima tijekom vegetacije. Tijekom 2015. godine u Tovarniku je došlo do pomora pčela. Podatci o uzrocima pomora dobiveni su od ovlaštenog laboratorija za određivanje rezidua Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu. Temeljem podataka o količinama primjenjenih insekticida po jedinici površine, izračunati su i indeksi tretiranosti insekticidima za sve zasijane kulture. Učinkovitost alternativnih insekticida primijenjenih tretiranjem sjemena kukuruza i šećerne repe na štetnike ratarskih kultura utvrđivana je laboratorijski. Rezultati anketa obrađeni su standardnim statističkim metodama utvrđivanja srednje vrijednosti i varijabilnosti (ANOVA) (ARM 9, Gylling Data Management), a učinkovitost alternativnih insekticida na žičnjake izračunata je po Abbottu (1925) na temelju mortaliteta kukaca. Podaci o učinkovitosti obrađeni su statistički faktorijelnom analizom uz pomoć ANOVE i rangirani testom rangova po Duncanu (ARM 9, Gylling Data Management). S obzirom da je mortalitet pipa i repina buhača u pokusima očitavan u vremenskim intervalima od 24 sata, podaci o broju živih jedinki izloženih djelovanju korištenih insekticida obrađeni su primjenom metoda analize preživljavanja Kaplan Majerovom metodom u R programskom okruženju, korištenjem specijaliziranih paketa za deskriptivnu i inferencijalnu statističku analizu (paketi „survival“, „ggsurvfit“ i „survminer“) . Podatci dobiveni anketama pokazuju da je na području Tovarnika dominantna ratarska proizvodnja (na 97,32 % površina) te da je samo sjeme šećerne repe kroz sve godine provedbe ankete tretirano neonikotinoidima (privremena se zabrana nije odnosila na ovu kulturu), dok je sjeme suncokreta neonikotinoidima tretirano u vegetacijskoj sezoni 2012/2013. godine, prije njihove zabrane. Također, podatci pokazuju značajno veće prinose kod suncokreta posijanog iz tretiranog sjemena (4,20 t/ha) u odnosu na suncokret posijan iz netretiranog sjemena (2,56 t/ha). Pojavom visokih populacija štetnika povećani su i indeksi tretiranosti insekticidima kod šećerne repe (2,9) u 2012/2013. i 2013/2014., strnih žitarica (0,97) u 2012/2013. i (0,99) u 2014/2015. te uljane repice (2) u 2014/2015. Ekspertne procjene indeksa tretiranosti za ove kulture su 2,5; 0,2; 1. Zimski su gubitci pčelinjih zajednica bili u skladu s očekivanim i prihvatljivim gubitcima (6,02 % u 2013/2014., 8,79 % u 2014/2015. i 11,54 % u 2015/2016). Do pomora 33 % pčelinjih zajednica u Tovarniku tijekom paše u 2015. godini došlo je zbog tretiranja suncokreta pripravkom na osnovu djelatnih tvari klorpirifos i cipermetrin, koje nisu imale dozvolu za primjenu na ovoj kulturi. Faktorijelna analiza pokazala je da učinkovitost ovisi o vrsti insekticida, dozi i o vremenu tijekom kojeg su kukci izloženi insekticidima. Od alternativnih insekticida primijenjenih tretiranjem sjemena, klorantraniliprol, spinosad i azadiraktin su pokazali zadovoljavajuću učinkovitost na repina buhača. Zadovoljavajuća je i učinkovitost spinosada na žičnjake u kukuruzu.

Ključne riječi: alternativni insekticidi, neonikotinoidi, pčelarstvo, pčele, ratarska proizvodnja, štetnici ratarskih kultura, zabrana neonikotinoida